Intervju na www.halalmagazin.ba


Izvor: www.halalmagazin.ba

Dr. Safija Softić Namas je osoba koja motiviše na aktivizam nakon što vidite sva njena dostignuća. Skromna, ali svoje postignuća ne može sakriti – diplomirala na medicini, majka dvoje djece, radi, volontira, uređuje portale, bavi se hortikulturom i još mnogo stvari, a pritom mlada. Mlada i ambiciozna rekli bismo. Kao stručnjak po pitanju ishrane i zdravog načina života, Halal Magazin je odlučio da prenese sve pozitivne misli svom čitateljstvu. Uskoro se bliži godina dana postojanja portala Dobre Kalorije, a jedna od urednica je i Safija. Pročitajte više o zdravim poslasticama, bosanskoj kuhinji, prednostima halal certificiranja, savjetima za približavanje zdrave kuhinje djeci u nastavku: 

Recite nam nešto o sebi?

Zovem se Safija Softić-Namas. Rođena sam u Prijedoru i tu živjela do rata. Nakon rata i mnogobrojnih selidbi se moja porodica doselila u Sarajevo, gdje sam završila gimnaziju i Medicinski fakultet. U toku studiranja sam se udala. Rodila sam ćerku poslije pete godine fakulteta, završila fakultet i diplomirala 2011. godine. Nakon toga sam rodila sina. Trenutno radim u Srednjoj medicinskoj školi kao profesorica stručnih predmeta i bavim se edukacijom o pravilnoj ishrani.
Imam mnogo hobija, iako imam malo vremena da ih upražnjavam. Volim odlazak u prirodu, praviti kreativne ručne radove raznih stilova, uređenje enterijera, hortikulturu i mnoge druge hobije.
Prije nekoliko mjeseci osnovali ste portal DobreKalorije.ba. Pored toga održavate radionice zdrave ishrane u CEI Nahla, a javnosti ste postali poznati  i po domaćim energetskim pločicama koje ste posebno pravili za volontere koji su išli u područja pogođena poplavama. Dosta vašeg rada je volonterski. Koliko vraćamo zajednici za sve što nam je ona dala?
Portal www.dobrekalorije.ba će uskoro proslaviti prvu godinu uspješnog rada. Tim koji radi na portalu je vrlo vrijedan, tako da će se za portal još čuti u budućnosti ako Bog da. On je rezultat želje za podizanjem svijesti o pravilnoj ishrani općenito i želje da se razjasne neke istine/mitovi o ishrani. To nimalo nije lako, jer postoje mnoge oprečne informacije, i to informacije koje nam dolaze iz naučnih izvora. Mi se trudimo da uskladimo nauku, lokalno shvatanje ishrane, praktičnost pripremanja zdravih jela i pristupačnost. Portal nije svrha sam sebi, nego nudimo i usluge pripreme radionica u raznim institucijama (škole, vrtići, udruženja, centri itd.), pojedinačne lične radionice i dječiji catering. To su neki od naših projekata. Priprema energetski pločica je urađena u saradnji sa donatorima, koji su nesebično pomogli da se taj mali projekat ostvari.
Općenito, trebali bismo shvatiti volontiranje kao proces koji pomaže nama samima, a ne nešto što radimo za druge. To nas oplemenjuje, pomaže da budemo bolji, da se osjećamo vrijednima, da se razvijamo, stičemo poznanstva i iskustva. Kad se nešto radi srcem, u ime Boga, to ne može biti gubitak. Može biti samo dobitak, čak i onda kada ne postignemo cilj pri nekom poslu.  A to će se sigurno pozitivno odraziti i na napredak zajednice. Žao mi je što naši mladi ne shvataju važnost volonterskog rada. Pošto radim sa srednjoškolcima, vidim da vlada ogromna pasivnost i nezainteresovanost, a rijetki su proaktivni učenici koji će sami pokrenuti neku aktivnost koja će doprinijeti razvoju zajednice. Mislim da je to odraz općeg stanja društva, ali radim na tome i iskreno se nadam da će se ta pasivnost prekinuti.



Koje je Vaše poimanje halala u ishrani? Je li halal samo propisno zaklana životinja ili…?

Halal u ishrani je po meni vrlo bitna stavka, kao i općenito u životu. Propisno zaklana životinja je samo jedna slagalica u nizu. Često se halal svodi na to, a zanemaruju se neke druge vrlo bitne stavke halal ishrane. Halal hrana treba i da je zdrava i prijatna za konzumaciju. Kada bismo to bukvalno primijenili, onda bi halal bilo samo ono što je i 100 % zdravo. Naravno, ne idemo u tu krajnost. Postoje ljudi koji su obučeni za halal certificiranje i taj certifikat je veliko olakšanje muslimanima kada se radi o ishrani. Sjećam se kada je svaki proizvod bio sumnjiv i kada je svaki pojedinac morao tragati za porijeklom mesa i drugih namirnica. To je zaista bilo mučenje.  Sada osim certifikata na pojedinim namirnicama postoje halal certifikati za restorane, hotele i druga mjesta, što mi je drago. Nadam se da će taj trend da se nastavi, jer to pojedincima olakšava svakodnevni život.

Propagirate zdravi način života i zanimljive recepte sa neobičnim sastojcima. Kolika je zainteresiranost naše javnosti za organsku hranu, egzotične začine i neobične kombinacije? Koliko smo spremni se odreći ćevapa i janjetine, ili baklave te umjesto nje uzeti zdrave slatkiše od susama, hurmi i meda?

Ja imam malo drugačije razmišljanje o pravilnoj ishrani od trenutno prisutnog pomodarskog stava da je potrebno odreći se janjetine i ćevapa, baklave i sl. Nije potrebno odreći se toga, potrebno je biti umjeren, ne jesti ćevape svaki dan, nego povremeno. Potrebno je biti svjestan onoga što jedemo, poznavati ono što unosimo u sebe. Nećete vjerovati, ali skriveni šećeri u mnogim dijetalnim proizvodima (musli, voćni jogurti, prerađene žitarice, kečap itd.) su gori od šećera koji ćete pojesti u komadu baklave. Najgore je ono što nam se ne govori, što se krije, a kada sami pravite kolač vi znate šta ste stavili u njega.
Moj cilj je da predstavim pravilnu ishranu onakvom kakva ona treba biti, a to nisu dijete, bljutavi obroci, gladovanje, pretjerivanje s unošenjem vode, konstantno razmišljanje o mršavljenju i hrani i na kraju mučenja opet nezadovoljstvo samim sobom. Zdrava hrana je ukusna, lijepog izgleda, privlačna, sita. Zdrava hrana treba da pruži zadovoljstvo i utoli glad. Na svojim radionicama to uvijek i pokažem i insistiram na praktičnim radionicama da bi učesnici praktično vidjeli kako se prave zdrava jela i da na licu mjesta probaju i sami se uvjere da su ta jela ukusna ako se naprave na pravilan način. Na mojim radionicama se nikad ne koristi vegeta, margarin, prerađene namirnice, a ipak sve bude jako ukusno. Ono što mi je najbitnije je da učesnice radionica zaista ponesu inspiraciju sa sobom i kući prave jela koja smo zajedno pripremali. To je ono što je cilj edukacije; dalja primjena pravilne ishrane u svom životu u cilju poboljšanja zdravlja.
Po mom mišljenju zainteresovanost za pravilnu ishranu je sve veća i u budućnosti će biti još veća. Jedino što mi je žao što često razlog za tu zainteresovanost bude pogrešan. Često su ljudi zainteresovani za pravilnu ishranu samo da bi smršali. To je potpuno pogrešan pristup. Trebamo se zdravo hraniti da bi bili zdravi,  a prava tjelesna težina dolazi kao posljedica pravilne ishrane, ne treba biti njen cilj. I mišljenja sam da svaka osoba ima svoju idealnu težinu i da se ne treba uklapati u kalupe koje nameću mediji. Neko je sa malo većim BMI (indeks tjelesne mase) savršeno zdrav, dok mnogi ljudi sa idealnim BMI boluju od bolesti povezanih sa ishranom. Jednostavno, svako od nas je poseban i ima jedinstven način funkcionisanja, ne može se na sve ljude primijeniti isti koncept idealne tjelesne mase.

Često objavljujete i preporučujete recepte karakteristične za arapsku kuhinju. Kako prilagoditi zdravom načinu tradicionalnu bosansku kuhinju?

Stara bosanska kuhinja ne treba prilagođavanje, ona jeste zdrava, ali za onaj način života koji se tada živio. Bilo je puno manje stresa, život je bio prirodniji, ljudi su se više bavili fizičkim radom. Koristili su se prave namirnice: neprskano voće i povrće iz bašte, hljeb od crnog brašna od domaće pšenice, klali su se pilići koji slobodno šeću po bašti i hrane se travom, jela su se jaja domaćih koka koje hodaju po polju, pilo se mlijeko i jeo sir krava koje pasu i ne daju im se antibiotici i hormoni itd. Načini pripreme namirnica su bili zdravi, to su bila jela koja se polako krčkaju, na niskoj temperaturi, u zemljanim posudama, rijetko se nešto pržilo. Složićete se da je ono što se danas smatra bosanskom kuhinjom podobro promijenjeno. Sada turisti samo spominju ćevape kada se spomene BiH. Vrlo rijetko se koristi integralno brašno, malo ko ima svoju baštu, sve rjeđe se kuha kod kuće. Nažalost, sve je ubrazano, pa tako i naša bosanska kuhinja.
Sticajem okolnosti imala sam dodira sa arapskom kuhinjom i iz nje sam izvukla ono što je zdravo i pristupačno našem podneblju. Maksimalno želim iskoristiti dobrobiti nekih namirnica koje se kod nas rjeđe koriste, kao što su hurme, susam, tahin, lebelebije, đumbir, razni začini. Dobro je da to više nisu tako strane namirnice u našim prodavnicama, jer su vrlo korisne.
Međutim, preferiram korištenje lokalnih namirnica po godišnjim dobima jer su one tada najukusnije, pune nutirjenata, najzdravije su i nije potrebno mnogo ih termički obrađivati. Ipak, ponekad ubacimo nešto egzotično, da bismo predstavili i neke neobične namirnice i iskoristili njihove blagodati.
Da li je zdrav način finansijski zahtjevan?
Ako se gleda dugoročno, pravilan način ishrane, u stvari, štedi mnogo novca. Ako pogledamo koliki su troškovi liječenja osoba koje pate od visokog pritiska, šećerne bolesti, karcinoma, gojaznosti, pa bolničko liječenje osoba koje dožive moždani  ili srčani udar i sl. vidjećemo da su ti troškovi liječenja puno veći od trokova prevencije tih stanja koja se može postići pravilnom ishranom. A da ne pričamo o drugim aspektima tih bolesti (smanjen kvalitet života, psihički poremećaji, patnja porodice, cijene doživotnih lijekova itd.).
Mi uglavnom upoređujemo cijene organskog i neorganskog pakovanja neke namirnice. Npr. uzmemo kilogram integralnog organskog brašna i usporedimo ga sa neorganskim i vidimo da je dosta skuplje. I po tome odlučujemo da nemamo para da plaćamo zdravu hranu. Međutim, ako se usporedi kesica čipsa, koja košta preko 1 KM sa kilogramom svježeg krompira od kojeg se može napraviti nekoliko takvih kesica, vidimo da je krompir jeftiniji. Ako uzmemo čokoladu koja košta oko 2 KM i koju može jedna osoba sama pojesti i domaće zdrave mafine čiji sastojci ne koštaju više od 10 KM,  a može ih jesti 7-8 osoba, opet vidimo da zdravo nije skuplje. Samo je do nas da li smo spremni uložiti malo više vremena i želje da to napravimo.

Savjeti za mame i babe – kako pristupiti djeci, te im učiniti privlačnim i brokule i karfiol i drugo povrće, te smanjiti unos šećera?

Naučiti djecu da se hrane pravilno je čitav jedan proces, koji je dio ukupnog odgoja i ponekad traži mnogo upornosti, volje, gledanja na duge staze.
Imam nekoliko savjeta:
- Osnovno je da roditelji sami jednu i pripremaju zdrave namirnice. Ako to nije slučaj nema smisla da to traže od djeteta.
- Djecu treba uključiti u pripremu jela. To je jako zahtjevno i mukotrpno jer traži mnogo strpljenja i čišćenja nakon pripreme. Ali, često je vrlo efikasno.
- Ne smije se tjerati djecu da jedu. Takav način ih navodi da smatraju hranu teretom i stvara kontraefekat. Ipak, treba biti uporan i često nuditi namirnice koje odbija, da bi se dijete naučilo da je to normalna namirnica na trpezi i da neće nestati ako je dijete odbije 1-2 puta.
- Ne treba djetetu davati nešto nezdravo (kao koka kolu, čips, slatkiše i sl.) nakon što pojede nešto zdravo. U tom slučaju dijete smatra nagradom takvu hranu i ne vidi ništa loše u tome da je i inače ne dobije.
- Ukoliko roditelji ne vole neke namirnice od toga ne treba praviti veliku stvar. Roditelji mogu pokazati djetetu da nešto ne vole ali to ipak jedu jer je zdravo.
- Djetetu treba objasniti zašto je nešto zdravo. Nije dovoljno reći da to mora jesti jer je zdravo. U toku jela treba razgovarati o namirnicama, na primjeru namirnica djetetu pokazati oblike, boje, brojati s njim, praviti razne oblike, učiti gdje raste neko voće i sl. Tako će i učiti i pravilno jesti tako da će postići 2 cilja u jednom.
- Roditelji mogu odabrati sa svojom djecom jedan dan kada može uzeti nešto nezdravo. Npr. može piti gazirana pića, jesti čips i sl. Ako se dogovore da ostalim danima jede zdravo, taj jedan dan mu neće naškoditi. Nakon nekog vremena, ako 6 dana u sedmici jede pravilno dijete neće imati potrebu ni taj jedan dan da uzima previše loših namirnica jer će se organizam naučiti na zdravo.
Da sumiram, lični primjer i upornost su ključevi uspjeha u postizanju pravilne ishrane kod djece.

Izvor: www.halalmagazin.com

Popularni postovi