Intervju na blogu "Dnevnik jedne hidžabice"

Sve mi žene volimo  da smo zdrave, vitke, pune energije, lijepe kose, tena… A već odavno je dokazano da je ključ za postizanje svega navedenog- zdrava ishrana.  Međutim, živjeti u BiH gdje ćevapi i pite mirišu na svakom koraku i gdje su glavni slatki specijaliteti baklave i hurmašice, zdravo se hraniti je pravi izazov. Još kad na to dodamo sve veći broj nezdravih stvari na policama naših prodavnica, te sve veći broj raznih, često kontradiktornih, informacija, dovoljno je da ostanemo u najmanju ruku zbunjene i da ne znamo odakle krenuti u našoj misiji zvana ”zdrava ishrana”.

Zato je tu naša draga doktorica s oklagijom, urednica portala dobrekalorije.ba, Safija Softić Namas, da nas inspiriše i da nam savjete kako da se što zdravije hranimo.

Safija, možemo li odmah na početku dobiti nekoliko konkretnih, kratkih  savjeta koje odmah možemo primjeniti u svojim životima, a koji će nas približiti zdravoj ishrani?

S:  Draga moja, hvala ti što si me vidjela kao inspirativnu osobu. Nadam se da inspirišem, jer ono što želim sebi želim i drugima.

Mislim da zdrava/pravilna ishrana i treba biti konkretna i jednostavna i svima dostupna. Na pravilnu ishranu imamo pravo svi, ona ne smije biti privilegija pojedinaca! Svi jedemo, ali ne moramo svi biti stručnjaci za ishranu. Ne moramo svi znati kalorijske i nutritivne vrijednosti. Ali svi možemo jesti pravilno.

Tome može pomoći nekoliko savjeta: jedite u duginim bojama, sa svoga podneblja, sezonsku hranu, jedite umjereno i uživajte u hrani. I na kraju keep it simple, bez stresa.

Bitno je shvatiti da nije zdrava hrana ono što je bitno, nego je to pravilna ishrana. Ne smatram da je povremeno pojesti ćevape zločin. Niti pojesti baklavu za bajram ili kolač u gostima ili krompirušu kada mama napravi, a ona zamiriše. I to je dio života i to vrlo bitan. Majkina ljubav koju doda u tu krompirušu također hrani! Ne treba biti opterećen svime što pojedemo ili ne pojedemo. Organizam ima dobar kapacitet kompenziranja loših uticaja. Međutim, smatram da jeste zločin svaki dan jesti čips, slatkiše, hranu sa vegetom, šećer u svemu i svačemu, gazirane sokove, pomfrit, pite, ćevape, salame, grickalice itd. Kada tako jedemo, ne trebamo se nadati da će organizam kompenzirati sve te štetne supstance, kojima je industrijska procesirana hrana krcata. To jeste zločin i bacanje resursa i blagodati zdravlja.

Šta misliš o sedmičnom planiranju jelovnika i da li imaš neke konkretne savjete kako kvalitetno isplanirati porodične obroke za sedmicu?

S:  Mislim da je planiranje sedmičnog jelovnika idealan način da smanjite stres oko pripreme hrane, naročito za zaposlene osobe. Štedi vrijeme, novac i živce. Kada se naviknete na planiranje jelovnika, to će vam trajati desetak minuta. Nakon toga je još potrebno potrošiti možda sat vremena u kupovini i mirni ste cijele sedmice. Tačno znate šta ćete pripremati, imate spremne namirnice. Za vrlo kratko vrijeme ćete spremiti ukusne, zdrave obroke.

Poznata je izreka: „Svaka minuta potrošena u planiranju štedi 10 minuta realizacije“. Zašto to ne iskoristiti?

Detaljne upute o planiranju jelovnika sa sedmičnim jelovnikom i listom za kupovinu, koje sebi možete isprintati, sam postavila na svom portalu, nakon što sam prepoznala potrebu za ovom vrstom planiranja (http://dobrekalorije.ba/sedmicni-jelovnik-stedi-vrijeme-novac-i-zivce/). Najbitnije je odlučiti se na taj korak, uvidjeti koliko to pojednostavljuje zdravu ishranu i sjesti 10 minuta sa papirom i olovkom. Sve ostalo je lako. A i ja sam tu da pomognem

Možeš li nam navesti  sedam stvari koje po tvom mišljenju ne bi nikad trebali koristiti u ishrani?

S:  Ne bi trebali korsititi transmasnoće (margarin, biljni mrs, biljna vrhnja za kuhanje i šlag, topljeni sirevi itd.), hranu prženu u ulju koje se koristi više puta, instant supe i slične pripravke, začinske mješavine poput vegete, gazirana i ostala zašećerena pića, mesne prerađevine (salame,hrenovke, paštete) i dijetalne proizvode (voćni jogurti, prerađene žitarice, čajevi i pilule za mršanje i sl.).

Možeš li nam navesti sedam stvari koje bi se obavezno trebale naći na jelovniku jedne porodice u jednoj sedmici?

S:  Mogla bih sedam puta ponoviti svježe povrće. Kažem to zato što se ama baš svi slažu da je potrebno unositi puno povrća, a u pravilu svi ga zanemaruju. Ali evo ovako: svježe povrće, integralne tjestenine i peciva, svježe voće s korom, orašasti plodovi, mahunarke, masna riba i jaja. I to sve bi bilo najbolje da je organskog porijekla ili barem dio.

Zdrava ishrana i djeca. Aktuelna tema. Možeš li nam dati neke preporuke na tu temu? Držala si radionice za pravljenje zdravih užina školarcima. Kakvo je to bilo iskustvo i na šta trebamo obratiti pažnju kod školaraca i njihovih užina?

S: Radionice sa djecom su mi uvijek najdraže. Djeca su bila jako zainteresovana, kao i majke. Ono što me je pomalo iznenadilo (jer uvijek očekujem otpor) je što su vrlo rado jeli sve što smo spremali, sa malim izuzecima. Npr. sendviče sa namazom od cvekle i karfiola su vrlo rado jeli, jer sam im rekla da tu imamo tajni sastojak koji daje tako divnu boju.

Radila sam mnogo radionica sa djecom. Ono što sam uvidjela u praksi je da djeca u grupi jedu radije, kopiraju jedni druge. Kada su u školi gdje se uglavnom jede junk food, tako će većina jesti, jer žele da se uklope, jer im je to lakše (kao i njihovim roditeljima). Kada su na radionici gdje spremamo zdravo, uglavnom će svi jesti zdravo i biti motivirani da to primjenjuju kući. To znači da se na podizanju svijesti o zdravoj ishrani mora još puno raditi, i to u praktičnom smislu. Djeci treba zdravu hranu predstaviti kao nešto što je cool, a ne da su oni vanzemaljci ako nose sebi užinu u školu. Ima tako puno ideja za zdrave ukusne užine.

Međutim, nikada ne treba dijete tjerati na nešto što ne želi. To je najčešće kontraproduktivno. Ali, treba biti jako uporan. Ako djetetu ponudite 20 puta nešto što ne voli, sljedeći put će probati, jer će mu to već postati nešto što se vrti na njegovoj trpezi i neće mu više biti tako odbojno. I treba uvijek nuditi nekoliko zdravih opcija. Npr. ako dijete želi sendvič, ponudite mu nekoliko vrsta sendviča od crnog hljeba sa salatom i piletinom, tunjevinom ili jajima. Nemojte mu ponuditi sendvič od bijelog hljeba, majoneze i salame, pa ga neće moći ni izabrati. Od tri zdrave opcije izabraće jednu. Ako želi nešto slatko ponudite mu 2-3 vrste kolača koji ćete napraviti bez šećera itd.

I možda najbitnija stvar, ako roditelji nemaju svijest da trebaju da paze na svoje zdravlje, nema nikakvog smisla to tražiti od djece. Ako roditelji kažu fuj na karfiol, šta će dijete tek reći. Ali, ako roditelji pričaju s djecom zašto je karfiol tako dobar, pa nađu neki recept da ga pripreme na djetetu prihvatljiv način, i uz to ponude ga više puta, onda se mogu nadati da će uspjeti. Na kraju krajeva, zar djeci sve ne ponavljamo milion puta, da se obuče, da opere zube, pospremi sobu…I opet, nikad ne odustati, biti jako uporan!

Mnogi smatraju da nisu dovoljno bogati da se zdravo hrane i tvrde kako je zdrava hrana preskupa. Međutim lično smatram da to nije tako. Otiđite na pijacu i za 20KM ćete kupiti raznog voća i povrća, punog korisnih stvari, vitamina, od kojih ćete moći napraviti mnogo obroka. Za tu istu cifru u prodavnici možete kupiti svega nekoliko industrijskih stvari, koje su usput i totalno nezdrave. Šta ti misliš o tome?

S:  Zdrava hrana jeste skupa ako se pod time podrazumijevaju skupe namirnice i pomodarski trendovi. Ako se podrazumijeva da su zdrava hrana goji bobice, chia sjemenke, amarant, brazilski orasi, ananas, avokado i sl. pa onda povrh svega neki posebni suplementi i šejkovi, onda to jeste skupo.

Međutim, smatram da nema nikakve potrebe za takvim ekskluzivističkim pristupom zdravoj hrani. Naši orasi, lan, šljive, jabuke, bundeve, kesteni, heljda, gljive, grah, domaća jaja i meso i ostale domaće namirnice…sve je to puno nutrijenata, a i samim mjestom je vezano za nas, tako da nam je to sasvim dovoljno. Ne kažem da chia, goji, ananas i ostalo nisu zdrave namirnice. Naprotiv. Ali kažem da neko može da se pravilno hrani ako nikad ne proba nešto od toga. To odgovorno tvrdim.

A često je ta uzrečica „zdrava hrana je skupa“ samo izgovor za nekoga ko ne zna ili nema želju da promijeni način ishrane. I opet, ja sam tu da pomognem.

Npr. kilogram banana je oko 2 KM, kao i čokolada od 80 g. Kilogram banana jedna osoba može jesti 4-5 dana, a čokoladu može pojesti vrlo brzo. I baš, kako kažeš, za 20 KM se može kupiti hrpa povrća koju porodica može jesti cijelu sedmicu, a može se kupiti i nekoliko čipsova, čokolada, hamburger i to je to.

A kada se gleda dugoročno, ta računica je tek nevjerovatna. Operacija zbog začepljenih krvnih žila, opravak od infarkta, lijekovi za šećernu bolest, ležanje i oporavak u bolnici i kući, sredstava koja se ulažu za mršanje…to su basnoslovne sume novca koje bolesna osoba troši. Zar nije bolje ulagati u prevenciju? Kaže se da je gram prevencije bolji od kilograma liječenja.

Pored toga što uređuješ portal Dobre kalorije, imaš svoj blog Doktorica s oklagijom, držiš predavanja i radionice, radiš još mnogo toga, a uz sve to si i majka troje prekrasne djece različite dobi (beba, predškolarac, školarac), redovno odlazite u prirodu, družite se… Kako to sve stižeš?

S:  Stvar je postavljanja prioriteta. Odlazak u prirodu vidim kao vrlo korisnu aktivnost i ako imamo priliku da odemo na izlet, uvijek ćemo to uraditi radije nego ostati kući da bih oprala prozore. Prozore ostavim za dosadne dane. Naravno, postoje stvari koje su mi bitnije od izleta. Procijenim šta je prioritet prema mojim shvatanjima i to radim. Kada kažem procijenim, mislim mi porodično procijenimo. Muž i ja većinu stvari radimo zajedno i dajemo podršku jedno drugom. Mislim da je to najveći razlog što uradim više posla nego što i sama nekada zamislim da mogu. Djeca dobrinose svemu, bilo da ubrzaju ili uspore proces. Treba puno manevrisanja sa troje djece, prilagođavanja, odricanja, nespavanja, stresa. Ali život i tako prolazi, a mi odgajamo nove ljude. Nespavanje će se sigurno isplatiti, a ti ljudi će biti ono što ćemo ostaviti iza sebe.

A Dobre kalorije i blog, kao i radionice i predavanja, sve je to također stvar shvatanja prioriteta. Kao ljekar, kao pacijent i kao roditelj sam vidjela da se puno problema liječi simptomatski, a premalo pažnje se posvećuje uzroku problema. Ne bih o uzrocima takvog načina rješavanja problema, ali što se mene tiče, uvijek će biti bitno znati uzrok i uvijek će biti bitno čovjeka posmatrati kao cjelinu, a ne kao skup dijelova. I opet se vraćam na prevenciju, a ishrana je jedan od bitnih načina prevencije.

Ko je Safija Softić Namas? :)  Spomenuli smo dosta toga usput, ali evo, voljela bih da nam se svima za kraj predstaviš i kažeš nešto o sebi.

S: Pa ne bih mogla u trećem licu reći ko je ona, ali mogu reći kako sebe vidim

Kao što si rekla, majka sam troje divne djece (da, hvalim se ), kao i supruga divnom mužu (i opet ). Ćerka sam, sestra, zaova, snaha, unuka, prijateljica… Nekako najviše volim ove ljudske uloge i uvijek ih stavljam ispred profesije i ostalih uloga u životu. I po tome se smatram jednom od najbogatijih osoba na svijetu.

Vidim se kao običnog čovjeka, koji radi ono što smatra bitnim najbolje što može. Dajem sve od sebe za sve na što pristanem uraditi i probam pri tome imati čist nijet. Često me to košta vremena i živaca, ali ne znam drugačije i volim što je tako. Voljela bih da smo svi srčaniji i strastveniji u svemu. Trudim se biti primjer u dobrim stvarima, a ne vidjeti loše u drugima. Trudim se uvijek naučiti i uraditi više nego prethodnog dana, barem zehricu više. Poštujem ljude i želim da to bude obostrano, a kada vidim da nije tako, prekidam poštovanje i postajem „poslovna“. Tvrdoglava sam k'o mazga, krajiške sam krvi, šta da kažem. Loše stvari, kojih je bilo poprilično u mom životu, brzo zaboravljam, jer smatram da ne trebaju bacati sjenu na sve dobro što je bilo i što će biti.

Safija, uvijek je uživanje, zadovoljstvo i inspiracija razgovarati s tobom. Imala bih još jaaako dug spisak pitanja za tebe, ali da ne pretjeramo Mislim da je za početak i ovo sasvim dovoljno da dobijemo inspiraciju da već danas unesemo neke promjene u našim kuhinjama, našoj ishrani, a i generalno u životu, jer je cijela tvoja priča jako inspirativna. A Dobre kalorije su tu da nas redovno inspirišu i budu nam podrška u našoj misiji. Onima koji to još uvijek nisu, toplo preporučujem da posjete  portal dobrekalorije.ba i radionice koje drži Safija. A svima preporučujem da Dobre kalorije bude portal koji će svakodnevno posjećivati i koristiti se njegovim odličnim sadržajima.

Safija, hvala puno za odvojeno vrijeme i inspiraciju  

S: Hvala tebi! Bilo mi je zadovoljstvo.

Preneseno sa Dnevnik jedne hidzabice