Kako mijenjati životni stil?

Mijenjati navike je teško. Nije lako deset godina piti kafu ujutro, na prazan želudac, a onda tu naviku promijeniti. Nije lako pušiti pola života, pa samo prekinuti. Nemojte se zavaravati i postavljati nerealne ciljeve, jer nećete ih uspjeti ispuniti.

1. Postavite dugoročne, a male ciljeve, za početak. Mijenjajte male navike korak po korak, a kasnije krenite ka većim promjenama. Bolje je promijeniti jednu naviku trajno, nego naglo mijenjati više navika, pa se za kratko vrijeme vraćati na stare.

Primjer

Postavite sebi cilj da ćete svaki dan narednog mjeseca šetati barem 2 km. Da biste to postigli probajte izbjegavati liftove, izađite stanicu ranije iz autobusa, parkirajte auto malo dalje. Shvatite šetnju kao prijatelja, kao saveznika na putu ka većim pozitivnim promjenama. Promjena u fizičkoj aktivnosti ne mora odmah biti priprema za maraton, dizanje velikih težina u teretani, aerobik i sl. Krenite s običnim normalnim hodanjem. Sljedeći mjesec hodajte malo duže, malo brže. Treći mjesec uvedite lagano trčanje ili neku drugu rekreaciju koju volite. Tako ćete za nekoliko mjeseci imati stalnu naviku, koja će čak preći u potrebu za kretanjem.

2. Fokusirajte se na ono što trebate unijeti u ishranu, a ne na ono što trebate izbaciti. 

Kada se fokusirate na ono što trebate izbaciti, uvijek ćete imati osjećaj da vam nešto nedostaje, da vam fali. Ako se fokusirate da unesete ono što vam fali, imaćete osjećaj da dodajete nove stvari. Time će organizam dobijati prave nutrijente, daćete mu ono što mu treba, pa neće imati potrebu da žudi za hranom koja nema ono što vam treba, kao što su slatkiši, grickalice, mnogo kafe isl.

Primjer 

Postavite cilj uvođenja salata/povrća u svakodnevnu prehranu. Potrudite se da svaki dan uvedete salatu u jedan obrok. Neka vam to bude mjesečni cilj. Nakon mjesec dana uvedite salatu u još jedan obrok i tako redom. Za tri-četiri mjeseca jest ćete dosta povrća, unosićete više vitamina, minerala i fitonutrijenata. 

Nakon toga mijenjajte neku drugu naviku, pa treću itd. Dakle, idite malim, ali upornim koracima ka ciljevima. 

3. Naučite pojednostaviti prehranu, vratite se na osnove, nemojte komplikovati.

Da biste imali nutritivno bogatu prehranu, ne znači da morate znati neke specijalne recepte, imati avokado i chia sjemenke u ishrani svaki dan, da ne smijete imati ništa slatko u prehrani, da imate brojne restrikcije.

Baš naprotiv, vratiti se osnovama znači na lakši način doći do istih rezultata, a možda čak i boljih, trajnih. Za pravilnu prehranu pohvalno je jesti lokalnu hranu uz praćenje sezonskih promjena. Dakle, jesti ono što je oko nas, onda kada dospijeva. Takva hrana je nutritivno najprikladnija. Ne putuje daleko prije nego je konzumirate, raste u našem podneblju, naviknuti smo na nju. 

Naši preci su imali divne navike u prehrani. Uzgajali su svoje povrće i voće koje su konzumirali i ostavljali za zimu. Na primjer ukuhani paradajz (paradajz-sos) sadrži likopen, antikancerogenu tvar. Turšije, kiseli kupus sadrže probiotike. Suhe šljive sadrže vlakna. Jeli su domaći jogurt gotovo uz svaki obrok, opet namirnica s probioticima. Kolače su jeli u posebnim prigodama. Mnogi su slični primjeri gdje su imali jako dobre navike, a nisu bili ni svjesni njihovih dobrobiti, iako je takva prehrana bila prilično jednostavna. Danas nauka potvrđuje ispravnost i poželjnost takvih namirnica i načina prehrane. 

Općenito danas postoji opsjednutost hranom, čak i pod izgovorom pravilne prehrane što nije dobro. Prehranu treba shvatiti kao normalnu svakodnevnu potrebu, bez stanog razmišljanja o istoj.

4. Pokušajte se organizovati tako da što manje vremena potrošite na pripremu hrane.

Možda bi bilo najbolje sedmično se organizovati i spremiti svoj plan prehrane. Recimo vikendom napravite plan za iduću sedmicu i kupite potrebne namirnice. Neke namirnice možete napola pripremiti da budu spremne za kuhanje. Na primjer, blitvu, mahune, brokulu i slične namirnice, možete oprati, posušuti, izrezati na željene oblike i držati spremnu u frižideru. Pri tome pratite sezonske namirnice. Plan napišite na papir i pokušajte ga se držati kako ne biste opet trošili vrijeme i resurse tokom sedmice. Potrošite na to 2-3 sata vikendom kako bi iduća sedmica prošla što lakše po pitanju ishrane.

Plan koji ste napravili sačuvajte. Možete ga ponoviti nakon nekoliko sedmica pa će vam to biti dodatna ušteda vremena i živaca.

Davno sam napisala članak o planiranju obroka, pa više o tome možete pročitati ovdje.

5. Vježbajte svjesno jedenje.

Sve smo nesvjesniji onoga što unosimo u organizam. Jedemo prema emocijama i navikama, a ne prema potrebama. Sigurna sam da se često uhvatite kako jedete nešto kada ste potpuno siti, čak vam se i ne sviđa, uopšte ne uživat u tome što jedete, ali ne odustajete. 

Pokušajte biti potpuno prisutni kada jedete i uživati u momentu. Osjetite teksturu, miris, okus, zapamtite osjećaj užitka. Čim vidite da je dovoljno, zaustavite se. Nemojte se tjerati da pojedete do kraja iako vam je dovoljno pola porcije. 

Usporite sa žvakanjem. Nemojte samo trpati hranu. Jedite lagano, u miru. Kada jedete sporije, poješćete manje hrane prije nego osjetite sitost. 

6. Nemojte se obeshrabriti ako ne vidite promjene.

To što ne vidite promjene ne znači da ih nema. Svako nastojanje je dobro. Ako ne uspijete, probajte opet dok ne postignete cilj. Nemojte se kriviti zbog neuspijeha. Svi znamo da u životu postoje situacije koje nam nekada ne daju da dođemo do cilja. To ne znači da trebate odustati, nego da je u redu da pokušate ponovo. I ponovo. Sve dok ne uspijete. 

Mijenjanje navika vježbaćemo kroz viber kanal, kojem se možete pridružiti ovdje.

Ispočetka će vam trebati podsjetnici, a kasnije će to ići sve lakše. 

Opet napominjem, nemojte zacrtavati nerealne ciljeve u kratkom vremenu. Idite korak po korak. Ako u ovoj godini promijenite 5 navika, u sljedeću ćete ući spremni da promijenite još 5. Za par godina ćete reći da ste promijenili životni stil, a to je upravo cilj pomoću kojeg ćete postići i dobru tjelesnu masu, te zdraviji život.