Ljetovanje u Albaniji
Prije par dana smo se vratili s ljetovanja u Albaniji. Evo sumiram utiske i fotografije. Sad mi se opet ide iako je put predug. Pošto smo tražili nešto pozitivno u dugom putovanju, našli smo nekoliko stavki. Ima se vremena za razgovore, razgledanje, planiranje idućeg putovanja. Možete pisati i blog dok putujete, ali ja nisam mogla da gledam u mobitel i pustim da mi sve te divote prolaze neopaženo.
Ove godine odlučili smo se za ljetovanje u gradu Saranda, na jugu Abanije. Preporuku sam dobila od kolege koji je tamo ljetovao s porodicom dvije godine. Pošto volimo vidjeti što je više moguće zanimljivosti, dug put nam nije prepreka. Štaviše, to je prilika da vidimo zanimljive stvari i upoznamo drugo i drugačije.
Prilično smo iznenađeni ljepotom Albanije. Vjerovatno je udaljenost prepreka mnogima da odu u ovu divnu zemlju, ali vjerujte da vrijedi svakog pređenog kilometra. I to s troje djece!
Albanija je prepuna zanimljivosti. Gdje god krenete, naći ćete neku zanimljivu građevinu, nacionalni park, izvor, tvrđavu, vidikovac, rijeke, jezera. Jedina negativna stvar je ta što nemate vremena sve obići i naučiti više o svim zanimljivostima.
Mi smo išli iz Sarajeva preko Foče, na graničnom prelazu Šćepan Polje smo ušli u Crnu Goru. Ovaj put je prilično opasan, pun krivina, sitnog kamenja koje se odranja sa stijena, pored puta su Piva i Tara sa dubokim kanjonima. U Albaniju smo ušli u blizini Skadra. Pošto smo promašili jedno bitno skretanje na putu za Sarandu, odlučili smo da nastavimo dalje po navigaciji, pa smo išli putem punim krivina i strmih litica. Nazad smo se vratili puno boljim putem što i vama preporučujemo.
Mi smo krenuli u 8:30 iz Sarajeva. U hotel u Sarandi smo ušli malo prije ponoći. Malo nas je zezala navigacija, a malo smo i mi preradoznali. Pa hoćemo svuda da zavirimo.
Pravili smo nekoliko malih pauza, a prva velika pauza nam je bila u Podgorici. Tu smo samo ručali. Nismo baš imali vremena za razgledanje. Druga pauza je bila u Draču, gdje smo uživali u sladoledu gledajući u more. Stekli smo utisak da je Drač vrlo lijep, ali nismo imali vremena da se zadržavamo, pa smo nastavili prema jugu.
U Sarandu smo stigli u ponoć, umorni. Samo smo izbacili stvari iz auta i zaspali. Ipak, ujutro nismo mogli dočekati da idemo u more.
Saranda ima javnu plažu. Na njoj nema suncobrana i ležaljki. Možete donijeti svoje stvari i smjesiti se po svojoj želji. Sve druge plaže su prekrivene ležaljkama, koje pripadaju okolnim ugostiteljskim objektima. Ležaljke koštaju od 20 do 40 KM, zavisno gdje želite ići. Mi smo mijenjali plaže jer smo htjeli vidjeti kako je na ostalim plažama, iako je u blizini našeg hotela bila vrlo lijepa plaža. Na kraju smo se opet tu vratili jer nam se svidjelo. Mi smo odsjeli u osrednjem hotelu, po imenu Piccolino. Odatle nam je centar grada bio udaljen desetak minuta pješke, što nam je odgovaralo jer je manja gužva. Svaku noć smo šetali glavnom šetnicom i planirali dalje aktivnosti.
Dobili smo preporuku da jedan dan obavezno odemo na izlet brodom što smo i uradili. To nam je bio najljepše proveden dan. Mi smo išli brodom Pegasus, koji izgleda poput gusarskog broda, da bi djeca imala potpuni ugođaj. Brodove sa ovakvim ponudama možete naći na glavnoj šetnici, pa izaberite koji vama najviše odgovara.
Zaustavili smo se na jednoj plaži gdje smo se zadržali pola sata. Tu možete skakati s broda i kupati se. Ipak, na plaži Krorez smo ostali tri sata. Po meni je to najljepša plaža gdje smo bili.
More je prečisto, lijepe tirkizne boje, sa sitnim kamenjem. Nije gužva jer se dolazi brodom. Tu ima restoran gdje možete nešto pojesti i popiti. Mi smo ponijeli svoje sendviče zbog djece i to je bilo sasvim dovoljno.
U povratku se na brodu održava i zabava za djecu i za odrasle. Ovaj izlet košta 20 € za odrasle, a za djecu ispod 12 godina imaju popuste.
Jedan dan smo išli da obiđemo nacionalni park Butrint. To je mjesto na samom jugu Albanije. Možete vidjeti ostatke rimskih građevina s pogledom na jezero. Nije nam baš bilo jasno gdje prestaje jezero, a počinje more. Mislim da je i jezero slano. Oko građevina hodate kroz šumu, koja miriše na lovor, kojeg ima na sve strane.
Tu se nalazi i triangularna tvrđava do koje se dolazi na splavu.
Poslije toga smo išli do plaže Puelbardha, jer smo čuli da je predivno mjesto koje se mora posjetiti. Prilaz plaži je makadamom i parking na plaži je u to doba dana prepun, tako da smo se parkirali na putu. Pješačili smo nekih 200 metara.
Plaža je zaista predivna, ali je tolika gužva da smo jedva došli do svojih ležaljki. Prije te plaže smo išli u obilazak tako da smo tu već bili iscrpljeni. Sve to je doprinijelo tome da baš i nismo uživali, ali ako ste sami i dođete rano, onda će vam vjerovatno biti prelijepo. U blizini je malo mjesto Ksamil koje također ima divne plaže.
Jedan dan smo išli u obilazak Gijorkastera i Blue eye izvora. Ta dva mjesta su u blizini Sarande i vrijedi ih posjetiti.
Blue eye je izvor rijeke Bistrice, dubine do 50 m. Do izvora se pješači nekih 1,5 km ulicom, koja je vrlo lijepo uređena. Nekad je tu bio makadam. Možete iznajmiti romobil ako vam se ne pješači. Auto ćete ostaviti na parkingu koji je prilično na lošem terenu, pa se pripremite na gužvu.
Gijorkaster je grad u kamenu, iz Osmanskog doba. Mene je podsjetio na naš Mostar i slične gradove.
Tu smo ručali u halal restoranu Simple, odmah pored džamije. Hrana je poprilično jeftina u odnosu na ostala mjesta gdje smo jeli. U Albaniji se koristi valuta lek. Možete pogledati kurs na internetu, a ja vam postavljam sliku da vidite koje su to cijene koga zanima. Dakle, račun za petočlanu porodicu, za ručak gdje smo se baš najeli, uz piće, je 2600 leka. To je otprilike 45 KM.
Istina da je ovo jeftinije od ostalih restorana gdje smo jeli, ali kada se općenito usporedi s našim cijenama, može se reći da je hrana otprilike kao kod nas u restoranima istog ranga.
Sama Saranda ima dosta sadržaja. Lijepa je za večernju šetnju. Možete s djecom otići u luna park. Također se možete uključiti na igre na vodi.
Ako vas ništa od toga ne zanima, želite samo da se izležavate na plaži i odmarate, to je ono za šta je Saranda, u stvari, idealno mjesto zbog predivnih tirkiznih plaža.
Ako se pitate (a pitate se, znam) kako je nama pokrivenima bilo na plaži, moram vam reći da sam se osjećala prilično “normalno”. Vjerovatno nas je čudno vidjeti pokrivene na plaži. S obzirom na to, očekivala sam više prijekih pogleda. Ipak, valjda ljudi žele da odmaraju i ne gledaju tuđa posla, što je divno doživjeti. I trebalo bi se primjenjivati u svakoj životnoj situaciji.
Što se tiče hrane, mi smo jeli uglavnom ribu, povrće, voće, mliječne proizvode, salate. Restoran koji mogu preporučiti je Haxhi. Tu smo jeli odličnu ribu. Ono što me iznenadilo i oduševilo je što smo na račun kuće dobili voće i kafu na kraju obroka. Lijep gest restorana, koji će nas sigurno privući da opet dođemo.
Osim ovog restorana mogu preporučiti i Nepsi halal picu, gdje ne morate brinuti o tome šta ćete naručiti ako želite halal hranu.
Od slatkiša smo probali teileće. Naravno da morate probati trileće ako ste u Abaniji. Nama se baš svidjela u jednoj modernoj slastičarnoj, iako kažu da je u restoranu Limani najbolja. Ipak, tamo je bio dugi red za ulazak, a mi nismo imali strpljenja. Nismo se pokajali, jer je ova bila super.
U povratku za Sarajevo smo svratili u Tiranu, gdje smo proveli 2-3 sata. Na samom ulasku nas je dočekao predivan kružni tok ukrašen motivom maka. A onda su se pojavile mnoge zanimljive predivne zgrade. Parkirali smo se i odlučili posjetiti nekoliko zanimljivosti; Skender begov trg, Ethem begovu džamiju, čuvenu piramidu i bukere koji su pretvoreni u muzej. Piramida se trenutno rekontstruiše, tako da smo to propustili vidjeti.
Kao što znate iz mojih priča, gdje god odem gledam da posjetim lokalnu pijacu. Nekako se tu najbolje vidi odnos ljudi jednih s drugima, prema svom gradu, prema hrani. Tu smo kupili i domaće maslinovo ulje.
U svakom slučaju, žao mi je što je Albanija dugo godina bila vrlo zatvorena zemlja. Sada je otvorena i mogu samo preporučiti da je posjetite i uvjerite se u ljepotu.
Ono što mi je žao da nismo stigli posjetiti je Lekuresi tvrđava. Prijateljica je preporučila da tu odemo na večeru i gledamo zalazak sunca. Pa eto, nadamo se da će biti idući put. Ali kroz prozor našeg hotela se svake noći vidio predivan zalazak sunca.
Primjedbe
Objavi komentar