Proljeće i imunitet (I dio)

Imunitet je vrlo često spominjan pojam u vezi sa prelaznim godišnjim dobima, ali i općenito u kontekstu zdravlja. To je pojam koji je često nedovoljno dobro shvaćen i mnogo puta vidimo da je zloupotrijebljen.

Imuni sistem je vrlo kompleksan sistem organizma, koji služi da očuva određenu homeostazu, da odbrani organizam od štetnih uticaja. Ti štetni uticaji su mnogobrojni i mogu doći iz vanjske sredine (mikroorganizmi, otrovi, hemikalije, opekotine, smrzotine itd.), ali i iz samog tijela (starost, poremećaji metabolizma, urođene imunodeficije itd.). Imunitet se može posmatrati kao odbrambeni sistem naših tijela, koji će dati sve od sebe da preveniramo bolest, da je izliječimo kada se ona već desi, ali i da spriječi ponovnu pojavu. Na primjer, pljuskavice se odboluju jednom u životu i to oboljenje se više ne pojavljuje kod iste osobe, jer imunitet stvara trajna antitijela. Na mnoge uzročnike oboljenja se ne stvara trajni imunitet, ali postoje obljenja koja ćelije imuniteta pamte, te se pri sljedećem kontaktu s uzročnikom ona mnogo lakše podnesu nego prvi put. Imunitet može da odreaguje i pretjerano na neka stanja, pa imamo pojavu alergija i autoimunih oboljenja. Kao što možete zaključiti, imunitet je vrlo složen, bez njega ni jedan organizam ne bi mogao funkcionisati iole normalno, ali nije dobro ni kada je preaktiviran.

Ipak, vrlo često čujemo pitanje „Šta da uzmem za imunitet?“, naročito u proljeće i jesen kada su česte viroze.

Većina laika misli da mogu uzeti nešto za imunitet i da je to dovoljno da ozdrave. Ipak, kako rekosmo, imunitet je vrlo složen sistem, te ne postoji magična pilula koja može riješiti problem i dovesti do ozdravljenja, iako postoje mnogi prodavači preparata za imunitet, koji upravo to tvrde. Imunitet nije glup. Ne možete organizmu stalno davati loše gorivo i onda jednim preparatom poništiti sva negativna djelovanja tog goriva. 

Šta mislim pod loše gorivo? To je sve što unosimo u organizam na bilo koji način. Sveobuhvatno se može reći da loši životni stilovi nikako ne pogoduju normalnom funkcionisanju imuniteta. Loša prehrana, konzumiranje alkohola, cigareta i narkotika, previše lijekova, nedovoljna fizička aktivnost, nemogućnost nošenja sa svakodnevnim stresom, nezdrav san, nezadovoljstvo vlastitim postignućima, loši međuljudski odnosi, općenito mentalna nehigijena; sve je to loše gorivo. Naročito je problem veliki onda kada se više ovih faktora udruže. 

Ne postoji pilula koja može poništiti sva ta štetna djelovanja koja mogu nastati na ovaj način. Tu je za popravak imuniteta potrebno raditi na rješavanju uzroka njegovog poremećaja. Na primjer, ako osoba zloupotrebljava nikotin (pušenje) i zbog toga se često razbolijeva, potrebno je da prestane pušiti. Ako je fizički neaktivna, potrebno je da promijeni svoje navike i uključi fizičku aktivnost i sl. Naravno, ovakve navike nije lako mijenjati, ali je dokazano da njihovom promjenom dolazi do višestrukih poboljšanja zdravlja, dok uzimanje određenih preparata za imunitet, bez promjene ovih faktora, uglavnom samo privremeno ili nikako ne dovodi do poboljšanja.

Ipak, ponekad i male ili umjerene promjene mogu doprinijeti poboljšanju sveukupnog zdravlja. Kada se radi o prehrani, postoje sastojci hrane koji imaju dokazan utjecaj na imunitet, odnosno neki od njih direktno učestvuju u izgradnji imunitetnih komponenti. Njihov nedostatak direktno utiče na „smanjenje“ imuniteta. Na primjer, nedostatak cinka je povezan sa učestalim disajnim infekcijama. To ne znači da njihovo pretjerano uzimanje može drastično „poboljšati“ imunitet, nego je potrebno stvoriti balans takvih supstanci kako bi imunitet imao optimalno djelovanje. Nedostatak vitamina D dokazan je kod mnogih oboljenja.

Da bismo stvorili taj balans, potrebno je da izbalansiramo prehranu. Naša prehrana treba imati tri odrednice, kako bi se barem približili tom balansu: raznolikost, umjerenost i uravnoteženost. Ako uzmemo primjer raznolikost, biće nam logično da u raznovrsnoj hrani možemo unijeti više različitih nutrijenata potrebnih za normalno funkcionisanje. Ako je prehrana jednolična, onda su i materije koje unosimo ograničene. Na primjer, ako neko svaki dan jede banane, on ne može reći da jede voće. Jer banane same po sebi imaju određene nutrijente, ali ne sve. Ako neko jede 4-5 različitih vrsta voća i povrća dnevno, te gleda da to mijenja što je moguće češće, onda je velika vjerovatnoća da će unijeti sve potrebne nutrijente, naročito mikronutrijente (vitamine, minerale, fitonutrijente, pigmente, antioksidate itd.).

U tom smislu, postoji hrana koja ima nešto jače djelovanje na imunitet, te nije loše potruditi se da je svakodnevno unosimo. Tu spada hrana bogata vitaminom C (gotovo svo svježe voće i povrće), vitaminima B kompleksa, vlaknima (prebiotici), vitaminima D i E (masna riba, mliječni proizvodi, orašasti plodovi), magnezijem (zeleno lisnato povrće), cinkom (meso), aktivnim supstancama iz lukova, đumbira, kurkume, bobičastog voća, mnogim vrstama čajeva, probiotske namirnice (kiseli kupus i ostala fermentirana zimnica, kefir, jogurt, smreka isl.). Neke supstance su vrlo dobro istražene i njihov uticaj na imunitet je vrlo dobro poznat (na primjer vitamin C), ali postoje mnoge koje su još u procesu otkrivanja i prepoznavanja, a nalaze se u našim svakodnevnim namirnicama i imaju antioksidativno dejstvo.

Dakle, uzimanjem raznolikih namirnica imamo veću mogućnost unosa aktivnih supstanci, koje sve skupa utiču na popravak imuniteta. Također, izbjegavanje nezdravih stilova života i promjena navika u tom smislu, ima isti efekat.

Postoje i određeni suplementi/dodaci prehrani, koji mogu pomoći imunitetu. Mora se znati da su suplementi/dodaci upravo to, to su dodaci koji nisu zamjena za izbalansiranu prehranu i ne smiju se smatrati osnovnim izborom određenih supstanci, nego dopunom. Također, vrsta suplementa, njihova doza, vrijeme uzimanja, kombinacija sa drugim suplementima, razlog uzimanja, nisu isti za sve nas. Da je tako jednostavno, lako bismo ih imali u jednoj tableti za svakoga i bilo bi ih dovoljno uzeti svaki dan da se unesu svi potrebni nutrijenti. Takvo banaliziranje funkcionisanja organizma je nemoguće, čak i opasno.

Uzimanje dovoljne količine tečnosti također je bitno, iako to često zanemarujemo. Voda je medij koji omogućuje i pomaže normalno otapanje većine unesenih materija, njihov prenos iz probave u krv, iz krvi u stanice, izbacivanje otpada iz ćelija, detoksikaciju i njegovo izbacivanje iz organizma, učestvuje u svim važnim reakcijama u svakoj ćeliji, gradivna je materija našeg organizma. Onda kada je ne unosimo dovoljno, svi ti procesi mogu da trpe, te da oporavak bude usporen ili poremećen. Najbolje je kao izvor tečnosti uzimati običnu vodu, a jedan dio unesene tečnosti mogu biti čajevi, nezaslađeni sokovi od povrća i voća, supe. Zaslađene i koncentrovane voćne sokove, gazirane sokove, veće količine kafe, te energetska pića treba izbjegavati.

Nastavak slijedi...

Autor: dr. Safija Softić-Namas

Dozvoljeno prenošenje članka uz navođenje autora.