Proljeće i imunitet (II dio)

Boravak u prirodi pogoduje imunitetu. U proljeće napokon dolaze sunčani dani, te ih je potrebno maksimalno iskoristiti. Umjereno direktno izlaganje suncu je jedan od vrlo bitnih faktora za aktivaciju vitamina D u organizmu. Neodstatak vitamina D je usko povezan s mnogim bolestima, pa dolazak sunčanih dana treba iskoristiti boraveći u prirodi, na čistom zrakom, u kontaktu sa prirodnom svjetlošću, naročito dok sunce nije jako.

Jedan od vrlo bitnih faktora koji imaju usku vezu sa imunitetom je mikrobiom. To su naše dobre bakterije, koje često zanemarujemo. Njihova najveća koncentracija je u našim crijevima, a danas se zna da se mikrobiom smatra centrom imuniteta. Ono što možemo uraditi u njihovom očuvanju povezano je sa prethodno navedenim savjetima; izbalansirana prehrana, fizička aktivnost, manje stresa, boravak u prirodi, racionalno korištenje antibiotika i drugih lijekova, sve to dobrinosi očuvanju naših dobrih bakterija.

Iako mikrobiom čini mnoštvo različitih mikroorganizama (obično ih zovemo probioticima), on se može smatrati jednim organom, koji je uglavnom smješten u našim crijevima. On je kao otisak prsta, svaki čovjek ima jedinstven mikrobiom. Kao što čuvamo bilo koji organ, tako trebamo čuvati i naš vrlo vrijedni mikrobiom, koji se u novije vrijeme smatra centrom našeg imuniteta. Hrana koja pomaže u očuvanju ovog organa su probiotske namirnice, kao što su kiseli kupus i ostalo fermentirano povrće i voće, jogurt, kefir, te povrće i voće bogato vlaknima. Vlakna se nazivaju prebioticima, jer služe za ishranu dobrih bakterija. Osim hrane, sve što nas čini sretnim, čini i naše mikroorganizme sretnim. 

Moramo shvatiti i da viroze, koje su česte u proljeće, ne moraju nužno biti negativna pojava. Baš naprotiv, imunitet kod sezonskih viroza se izbori sa virusom, uglavnom vrlo efikasno. Kod nekoga ta borba traje duže, kod nekoga kraće, neko ima teže simptome, neko je preboluje na nogama. Pri tome se uglavnom ne treba medicinski intervenisati osim simptomatski i potrebno je pomoći organizmu da prevaziđe virozu. To znači unositi nutritivno bogatu hranu, dosta tečnosti i odmaranje.

Viroze mogu predstavljati veći problem za ljude sa već prisutnim težim, uglavnom hroničnim oboljenjima, kod imunodeficijentnih osoba (onkološki pacijenti, pacijenti sa šećernom bolešću, osobe sa primarnim imunodeficijencijama, pacijenti nakon operacija, ležeći pacijenti itd.), trudnicama, pušačima, hroničnim uživaocima alkohola i td. Oni posebno moraju povesti računa o svom zdravlju, jer već imaju predispoziciju i narušen imunitet. Svako dodatno opterećenje kod njih je s većim rizikom nego kod ljudi koji su uglavnom zdravi i mladi. Ponekad moraju izbjegavati i društvene kontakte u kritičnim periodima (npr. vrijeme sozonske gripe), izbjegavati boravak na otvorenom u zagađenim sredinama, moraju izlaziti u čistu prirodu što više, unositi što raznolikiju nutritivno bogatu hranu, mnogo tečnosti, vitamina C, B kompleksa, vitamina D, magnezija, Omega3 itd.). Starije osobe također moraju povesti posebnu pažnju, jer im to nalažu godine, ali i zato što uglavnom već imaju otežavajaći faktor prisustva jednog ili više oboljenja koje sam spomenula.

U vezi sa ovim, nije loše obratiti pažnju na nemoćne i bolesne u našoj okolini u ovom periodu. Biće vrlo koristno ako svojim starijim komšijama, koji nemaju tuđu njegu, odnesete supu spremljenu na temeljcu i korjenastom povrću, nešto voća i povrće koje mogu lako spremiti i konzumirati, kefir, kiseli kupus i sl. Osim što ćete njima direktno pomoći, osjećaćete se vrlo korisno i poletno, a i to je ono što može pomoći jačanju imuniteta.

Jedna od vrlo bitnih stavki u očuvanju imuniteta je mentalno zdravlje. Ono nije manje bitno od fizičkog zdravlja. Stres je jedan od vrlo moćnih riziko faktora kada se radi o imunitetu. Znamo da ga ne možemo izbjeći, ali isto tako možemo naučiti kako se na najbolji način nositi s njegovim djelovanjem. Svako treba da nađe svoj način kako da se nosi sa stresom. To treba da bude jedan od osnovnih svakodnevnih alata zdravog života. Ljudi se sa stresom nose na različite načine; boravkom na čistom zdraku, šetnjom, plesanjem, plivanjem, masažom, grupnim vježbanjem, vjerom, druženjem sa dragim ljudima, psihoterapijom itd. Sve što vam može pomoći u tome treba da prigrlite, jer je mentalno zdravlje jedan od temelja dobrog imuniteta. 

Kvalitetan san je još jedna bitna predispozicija za dobar imunitet. Kvalitetan san ne podrazumijeva samo dovoljan broj odspavanih sati, nego i spavanje u pravo vrijeme. Organizmu je potreban odmor u prvoj polovini noći, kako bi lučenje potrebnih hormona bilo optimalno. Pri tome spavanje treba da je u ugodnoj prostoriji, bez svjetla i zvukova, u udobnom krevetu. Poremećaj lučenja npr. melatonina može dovesti do općenitog poremećaja metabolizma što vodi novim problemima. Ovaj fenomen je prepoznat u zadnje vrijeme kao jedan od vrlo bitnih stavki dobrog zdravlja. Dobar san nije bitan samo da bismo se osjećali dobro, nego ima uticaj na funkcionisanje gotovo svih organskih sistema. Povezan je i sa zdravom tjelesnom težinom, metabolizmom, mentalnim zdravljem, te općenito sveukupnim zdravljem. 

Autor: Dr. Safija Softić-Namas

Dozvoljeno prenošenje članka uz navođenje autora.